Oznaka: hidropak

  • Gradnja čatrnje za vodu i oprema

    Gradnja čatrnje za vodu i oprema

    Čatrnja je spremnik za prikupljanje i čuvanje vode, najčešće kišnice, koja se zatim koristi za opskrbu kućanstva. Čatrnje su posebno korisne na područjima gdje nema dostupne javne vodovodne mreže ili gdje je opskrba vodom ograničena. Mogu služiti za pitku vodu, ali i za pranje, zalijevanje vrta, ispiranje WC-a i druge potrebe.

    Prilikom gradnje čatrnje potrebno je dobro isplanirati njezin položaj, volumen, način prikupljanja vode, hidroizolaciju i sustav distribucije. Ako će se voda koristiti za piće, zahtjevi su stroži jer cijeli sustav mora biti izveden tako da se spriječi onečišćenje vode.

    Kako se gradi čatrnja?

    Čatrnja se najčešće gradi kao ukopani spremnik. Iskopa se građevinska jama, pripremi podloga, napravi armirano-betonska konstrukcija i zatim se unutarnje površine zaštite hidroizolacijom. Na kraju se ugrađuje pokrov s otvorom za čišćenje te priključci za dovod i odvod vode.

    Oblik čatrnje može biti pravokutan, kvadratan ili cilindričan. Za manje kućanstvo pravokutni armirano-betonski spremnik često je praktičan jer se može prilagoditi raspoloživom prostoru. Cilindrične čatrnje mogu imati vrlo dobru mehaničku otpornost, ali njihova izvedba može biti zahtjevnija.

    Čatrnju je najbolje planirati već tijekom projektiranja kuće ili uređenja okućnice. Tako se mogu predvidjeti dovodne cijevi, mjesto za pumpu, električno napajanje i cijevi prema kući.

    Od kojih materijala se može napraviti čatrnja?

    Za izgradnju čatrnje koriste se različiti materijali, a izbor ovisi o veličini spremnika, uvjetima tla, dubini ukopa i tome hoće li se voda koristiti za piće.

    MaterijalPrednostiNapomena
    Armirani betonČvrst, dugotrajan i može se izvesti gotovo u bilo kojoj veličiniPotrebna kvalitetna hidroizolacija i pravilno izvedeni spojevi
    Gotovi betonski spremniciBrža ugradnja i kontrolirana proizvodnjaPotrebno je pravilno riješiti spojeve i prodore cijevi
    Polietilen (PE)Lagan, ne hrđa i jednostavan za održavanjeOgraničene dimenzije kod velikih spremnika
    Polipropilen (PP)Dobra kemijska otpornost i jednostavno održavanjePotrebna pravilna ugradnja i zaštita od deformacija
    StakloplastikaLagana i otporna na korozijuViša cijena kod većih spremnika

    Betonska čatrnja

    Klasična betonska čatrnja vrlo je česta kod kuća koje imaju vlastiti spremnik vode. Konstrukcija se najčešće izvodi od armiranog betona odgovarajuće debljine, uz armaturu koja omogućuje da spremnik podnese tlak vode i opterećenje okolnog tla.

    Kod betonske čatrnje posebno je važno spriječiti nastanak pukotina i curenja. Nije dovoljno napraviti samo betonsku konstrukciju i očekivati da će beton sam po sebi dugoročno biti potpuno vodonepropustan.

    Posebnu pažnju treba posvetiti spoju dna i zidova, radnim spojnicama, prolazima cijevi i pokrovu čatrnje. Upravo su ti dijelovi česta mjesta na kojima može doći do prodora vode ili gubitka vode.

    Kako čatrnju napraviti vodonepropusnom?

    Vodonepropusnost čatrnje postiže se kombinacijom kvalitetne betonske konstrukcije i odgovarajuće hidroizolacije. Kod nove gradnje najbolje je predvidjeti sustav hidroizolacije još tijekom projektiranja, a ne naknadno pokušavati zatvoriti postojeće pukotine i prodore.

    Za unutarnju hidroizolaciju mogu se koristiti cementne hidroizolacijske mase namijenjene spremnicima vode, određeni premazi na bazi odgovarajućih polimera te drugi certificirani sustavi za kontakt s pitkom vodom.

    Ako će se voda koristiti za piće, nije dovoljno da materijal samo sprječava prolaz vode. Svi premazi, brtvila, cijevi i drugi materijali koji dolaze u kontakt s vodom moraju biti prikladni za takvu namjenu i imati odgovarajuću dokumentaciju.

    Izolacija vanjske strane čatrnje

    Vanjska hidroizolacija također može biti važna, posebno kada je čatrnja izvedena ispod razine tla ili postoji mogućnost pojave podzemne vode. Cilj vanjske zaštite je spriječiti prodor vode iz okolnog tla u spremnik, ali i zaštititi konstrukciju od dugotrajnog djelovanja vlage.

    Ovisno o uvjetima mogu se koristiti bitumenske hidroizolacije, hidroizolacijske membrane i drugi sustavi predviđeni za ukopane betonske konstrukcije. Kod odabira treba uzeti u obzir sastav tla, razinu podzemne vode i način izvedbe čatrnje.

    gradnja čatrnje za vodu

    Koja voda može biti voda za piće?

    Činjenica da je voda prikupljena u čistoj čatrnji ne znači automatski da je pogodna za piće. Kišnica tijekom prolaska kroz atmosferu, preko krova i kroz sustav odvodnje može pokupiti različite nečistoće.

    Ako se voda koristi za piće, potrebno je kontrolirati cijeli sustav od mjesta prikupljanja do slavine u kući.

    • krov s kojeg se prikuplja voda mora biti prikladan za takvu namjenu
    • oluci i cijevi moraju biti čisti i izrađeni od odgovarajućih materijala
    • potrebno je spriječiti ulazak lišća, kukaca i drugih nečistoća u spremnik
    • čatrnja mora biti zatvorena i zaštićena od vanjskog onečišćenja
    • potrebno je povremeno čistiti spremnik
    • vodu treba laboratorijski ispitati
    • prema rezultatima analize može biti potreban sustav filtriranja i dezinfekcije

    Za pitku vodu nije dobro oslanjati se samo na jedan filter. Ovisno o kvaliteti vode mogu biti potrebni mehanički filtri, filtri s aktivnim ugljenom, UV dezinfekcija ili drugi postupci obrade. Točan sustav treba odabrati prema analizi vode.

    Prvi dotok kiše

    Posebno korisna oprema kod sustava za prikupljanje kišnice je separator prvog dotoka. Njegova je zadaća preusmjeriti početni dio kiše koji sa sobom može isprati prašinu, lišće, ptičji izmet i druge nečistoće s krova.

    Nakon što se krov ispere, čišća voda može se usmjeriti prema čatrnji. Time se smanjuje količina nečistoća koje završavaju u spremniku.

    Filtriranje vode iz čatrnje

    Za vodu koja se koristi samo za tehničke potrebe sustav filtriranja može biti jednostavniji. Primjerice, prije pumpe može se postaviti grubi filter koji zadržava pijesak i veće čestice.

    Za pitku vodu filtriranje treba prilagoditi stvarnoj kvaliteti vode. Mehanički filter može ukloniti čestice, ali ne mora ukloniti bakterije, viruse, otopljene tvari ili druge onečišćivače.

    Zbog toga je prije projektiranja sustava za pitku vodu korisno napraviti analizu vode i prema rezultatima odabrati tehnologiju pročišćavanja.

    Čatrnja za tehničku vodu

    Ako se voda neće koristiti za piće, zahtjevi su jednostavniji, ali voda i dalje mora biti dovoljno čista za predviđenu namjenu.

    Takva se voda može koristiti za:

    • ispiranje WC-a
    • pranje podova
    • pranje vozila
    • zalijevanje vrta
    • pranje alata
    • čišćenje okućnice
    • druge tehničke potrebe

    Ako se tehnička voda koristi u kući, potrebno je jasno odvojiti instalaciju tehničke vode od instalacije pitke vode. Ne treba dopustiti mogućnost povratnog toka tehničke vode u javni ili vlastiti sustav pitke vode.

    Oprema za distribuciju vode iz čatrnje

    Za dovod vode iz čatrnje do kuće potreban je sustav koji najčešće uključuje pumpu, usisnu ili potisnu cijev, nepovratni ventil, filter, tlačnu posudu i upravljanje pumpom.

    Jedan od najčešćih sustava za kućanstvo je hidropak. Hidropak održava tlak u instalaciji i omogućuje da se pumpa ne uključuje svaki put kada otvorimo slavinu.

    Koju pumpu odabrati za čatrnju?

    Za kućnu vodoopskrbu iz čatrnje koriste se različite vrste pumpi. Odabir ovisi o dubini vode, udaljenosti do kuće, potrebnom protoku i visinskoj razlici.

    Vrsta pumpePrimjenaPrednosti
    Površinska samousisna pumpaČatrnje kod kojih je usisna visina u prihvatljivom područjuJednostavna za servisiranje i dostupna
    HidropakKućna vodoopskrbaAutomatski održava tlak u instalaciji
    Potopna pumpaDublje ili veće čatrnjePumpa je u vodi i nema klasičnog problema s usisavanjem
    Potopna pumpa s automatikomAutomatska opskrba kućeMože se koristiti bez klasične površinske pumpe

    Hidropak za kuću

    Za prosječnu obiteljsku kuću važnije je pravilno dimenzionirati sustav nego jednostavno kupiti pumpu najveće moguće snage. Pumpa treba osigurati dovoljan protok i tlak kada se istodobno koriste pojedini potrošači.

    Za manju kuću može biti dovoljan hidropak s manjim spremnikom, dok je za veću kuću s više kupaonica praktičnije koristiti jači sustav i veću tlačnu posudu.

    Prilikom izbora treba gledati maksimalni protok, radni tlak, visinu dizanja, snagu motora, promjer priključaka i kvalitetu automatike. Nije dovoljno gledati samo podatak o snazi motora izražen u kilovatima.

    Koliki tlak treba u kućnoj instalaciji?

    Kućni vodovodni sustav najčešće treba imati dovoljan tlak da normalno rade slavine, tuš, vodokotlić, perilica rublja i drugi potrošači. Točan tlak ovisi o instalaciji i visinskoj razlici.

    Ako je kuća višekatna, pumpa mora savladati i visinu između razine vode u čatrnji i najvišeg potrošača. Na primjer, ako se voda mora podići nekoliko metara do kata kuće, taj podatak mora biti uključen u proračun.

    Koliko čatrnja može biti udaljena od kuće?

    Čatrnja ne mora biti neposredno uz kuću. Može se nalaziti i na većoj udaljenosti, ali udaljenost utječe na izbor pumpe, promjer cijevi i gubitke tlaka.

    Za udaljenost od nekoliko desetaka metara dobro projektiran sustav u pravilu ne predstavlja problem. Kod većih udaljenosti potrebno je posebno izračunati pad tlaka u cijevi.

    Važno je razlikovati usisnu i tlačnu stranu sustava. Površinska pumpa ne može jednostavno povući vodu iz neograničene udaljenosti. Kod veće udaljenosti često je praktičnije pumpu postaviti u samu čatrnju i vodu prema kući potiskivati kroz cijev.

    Koji promjer cijevi koristiti?

    Premala cijev povećava gubitke tlaka i može smanjiti učinkovitost sustava. Kod duljih instalacija zato nije dobro automatski koristiti najtanju cijev samo zato što je jeftinija.

    Promjer cijevi treba odabrati prema protoku, duljini instalacije, visinskoj razlici i karakteristikama pumpe. Za kraću instalaciju može biti dovoljan manji promjer, dok kod dugih cjevovoda veći promjer može značajno smanjiti gubitke.

    Kolika treba biti dubina čatrnje?

    Čatrnju nije potrebno napraviti što dubljom. Dubina se određuje prema potrebnom volumenu, raspoloživom prostoru, uvjetima tla, razini podzemne vode i načinu izvedbe.

    Prednost ukopane čatrnje je u tome što zemlja pomaže zaštititi spremnik od velikih temperaturnih promjena. Voda se tako može držati na relativno stabilnoj temperaturi.

    Čatrnja mora biti dovoljno duboka da se dobije potreban volumen, ali ne treba nepotrebno povećavati dubinu jer se time povećavaju troškovi iskopa, armiranja i izvedbe.

    Koliki volumen treba imati čatrnja?

    Volumen čatrnje treba izračunati prema količini vode koju možemo prikupiti i potrošnji kućanstva.

    Za izračun količine prikupljene kišnice može se koristiti približna formula:

    Količina vode = površina krova × količina oborina × koeficijent iskorištenja

    Primjerice, krov površine 150 m² kod obilne godišnje količine oborina može prikupiti veliku količinu vode, ali stvarna količina ovisi o klimatskom području, rasporedu padalina, vrsti krova, gubicima i učinkovitosti sustava.

    Čatrnja zato treba biti dovoljno velika da iskoristi razdoblja obilnih padalina, ali nije uvijek racionalno graditi ogroman spremnik ako se voda troši samo za nekoliko tehničkih potreba.

    Poklopac i ventilacija čatrnje

    Čatrnja mora imati kvalitetan i siguran poklopac. Otvor mora biti zaštićen tako da u spremnik ne mogu ulaziti oborinska voda, kukci, glodavci, lišće i druge nečistoće.

    Spremnik treba imati odgovarajuću ventilaciju kako bi se omogućila izmjena zraka i spriječio neželjeni tlak u spremniku. Ventilacijski otvor treba biti zaštićen mrežicom i izveden tako da ne predstavlja mjesto ulaska onečišćenja.

    Preljev čatrnje

    Čatrnja treba imati preljev. Kada je spremnik pun, višak vode mora sigurno otići dalje od objekta.

    Preljev se može spojiti na sustav odvodnje, upojni sustav ili drugo odgovarajuće rješenje, ovisno o uvjetima na parceli. Voda se ne smije nekontrolirano izlijevati uz temelje kuće jer može uzrokovati probleme s vlagom.

    Čišćenje i održavanje čatrnje

    Čatrnju treba povremeno pregledati i očistiti. Na dnu se tijekom vremena mogu nakupiti mulj, pijesak i druge nečistoće.

    Prije ulaska u čatrnju potrebno je poduzeti ozbiljne sigurnosne mjere. Zatvoreni spremnici mogu sadržavati atmosferu s nedostatkom kisika ili drugim opasnostima, pa ulazak u čatrnju nije posao koji treba obavljati bez odgovarajuće opreme i znanja.

    Za sustave pitke vode posebno je važno redovito kontrolirati kvalitetu vode i prema potrebi očistiti i dezinficirati spremnik.

    Čatrnja za pitku ili tehničku vodu?

    ZahtjevPitka vodaTehnička voda
    Zatvoren spremnikObaveznoPreporučljivo
    Kontrola kvalitete vodeVrlo važnaOvisno o namjeni
    FiltriranjePrema analizi vodePrema namjeni
    DezinfekcijaMože biti potrebnaNajčešće nije potrebna za osnovne tehničke potrebe
    Materijali u kontaktu s vodomMoraju biti prikladni za pitku voduOdabiru se prema namjeni
    Odvojene instalacijeDaDa, kada postoji mogućnost miješanja s pitkom vodom

    Što treba planirati prije gradnje čatrnje?

    • odrediti hoće li voda biti pitka ili tehnička
    • izračunati potrebnu zapreminu spremnika
    • odrediti površinu s koje se prikuplja voda
    • provjeriti uvjete tla i mogućnost pojave podzemne vode
    • odabrati mjesto čatrnje
    • predvidjeti pristup za čišćenje i održavanje
    • predvidjeti preljev
    • predvidjeti dovodne i odvodne cijevi
    • odabrati odgovarajuću pumpu
    • izračunati potrebni tlak i protok
    • predvidjeti električno napajanje pumpe
    • ugraditi filtere prema namjeni vode
    • kod pitke vode predvidjeti analizu i obradu vode

    Gdje smjestiti čatrnju?

    Čatrnju treba postaviti na mjesto koje omogućuje jednostavno prikupljanje vode s krova, ali i siguran pristup za održavanje. Istovremeno treba voditi računa o udaljenosti od izvora mogućeg onečišćenja.

    Ne treba je postavljati neposredno uz septičku jamu, kanalizacijski sustav ili druga mjesta gdje postoji mogućnost onečišćenja. Kod planiranja položaja potrebno je uzeti u obzir i lokalne građevinske, sanitarne i vodopravne uvjete.

    Je li čatrnja dobra alternativa vodovodu?

    Čatrnja može biti vrlo korisno rješenje za kuće koje nemaju javni vodovod ili žele imati vlastitu zalihu vode. Posebno je praktična kada postoji dovoljno velika krovna površina i područje ima dovoljno oborina.

    Za tehničku vodu sustav može biti relativno jednostavan: spremnik, filter, pumpa i hidropak. Za pitku vodu sustav je znatno zahtjevniji jer je potrebno kontrolirati kvalitetu vode od krova do slavine.

    Najvažnije je čatrnju projektirati kao kompletan sustav, a ne samo kao podzemni spremnik. Veličina spremnika, kvaliteta konstrukcije, hidroizolacija, dovodne cijevi, filtriranje, pumpa, hidropak i način korištenja vode moraju biti međusobno usklađeni.

    Zaključak

    Dobro izvedena čatrnja može desetljećima služiti za opskrbu kuće vodom. Armirani beton je tradicionalno i vrlo prilagodljivo rješenje za velike spremnike, dok gotovi plastični i drugi spremnici mogu pojednostaviti ugradnju kod manjih sustava.

    Najveća razlika nastaje između sustava za tehničku i sustava za pitku vodu. Kod tehničke vode najvažniji su pravilno prikupljanje, spremanje i distribucija, dok kod pitke vode treba dodatno osigurati higijensku ispravnost spremnika, odgovarajuće materijale, filtriranje i dezinfekciju prema stvarnoj kvaliteti vode.

    Prije početka gradnje čatrnje treba provjeriti lokalne propise i uvjete na parceli. Kod veće betonske čatrnje, nepovoljnih uvjeta tla ili sustava koji treba osiguravati pitku vodu, projektiranje i izvedbu treba povjeriti odgovarajućem stručnjaku.

  • Kako podesiti tlak u tlačnom spremniku vode?

    Kako podesiti tlak u tlačnom spremniku vode?

    Tlačni spremnik vode, poznat kao hidrofor, hidropak ili tlačna posuda, važan je dio sustava za opskrbu vodom u kućanstvu. Njegova je zadaća omogućiti stabilniji tlak vode i smanjiti potrebu za stalnim uključivanjem pumpe.

    U tlačnom spremniku nalazi se određena količina vode i stlačenog zraka. Kada se voda troši, tlak u sustavu postupno pada. Kada tlak dođe do zadane donje vrijednosti, presostat uključuje pumpu. Pumpa zatim ponovno puni sustav dok se ne postigne zadani gornji tlak, nakon čega se isključuje.

    Ako je tlak zraka u tlačnom spremniku prenizak ili previsok, sustav može raditi nepravilno. Pumpa se može prečesto uključivati i isključivati, tlak vode može oscilirati, a u nekim slučajevima može doći i do oštećenja pumpe ili membrane u spremniku.

    Kako radi tlačni spremnik vode?

    U modernim hidroforima najčešće se nalazi membrana ili gumeni mijeh koji odvaja vodu od zraka. Voda ulazi u spremnik i pritišće membranu, odnosno mijeh, dok se zrak s druge strane stlačuje.

    Stlačeni zrak djeluje kao svojevrsna opruga. Kada otvorimo slavinu, zrak potiskuje vodu iz spremnika prema instalaciji. Zbog toga pumpa ne mora raditi svaki put kada se potroši mala količina vode.

    Pravilno podešen tlačni spremnik omogućava da pumpa radi u normalnim intervalima i da tlak vode u kućanstvu bude što stabilniji.

    Zašto se izgubi tlak u hidroforu?

    Tlak zraka u tlačnom spremniku s vremenom može pasti. To se može dogoditi zbog normalnog gubitka zraka, problema s ventilom, oštećenja membrane ili nepravilnog podešavanja sustava.

    Problemi se mogu pojaviti i nakon duljeg nestanka električne energije, curenja vode ili intervencije na vodovodnoj instalaciji.

    Najčešći znakovi da tlak u spremniku nije dobro podešen su:

    • pumpa se vrlo često uključuje i isključuje
    • tlak vode značajno oscilira
    • iz slavine prvo izlazi slabiji mlaz vode
    • pumpa se uključuje nakon vrlo male potrošnje vode
    • pumpa dugo radi kako bi postigla zadani tlak
    • manometar pokazuje neuobičajeno nizak ili visok tlak

    Prije podešavanja tlaka isključite pumpu

    Prije bilo kakvog podešavanja tlaka u tlačnom spremniku potrebno je isključiti električno napajanje pumpe. Nije dovoljno samo zatvoriti slavinu ili zaustaviti pumpu na drugi način.

    Ako je sustav spojen na električnu mrežu, isključite ga na predviđenom prekidaču ili osiguraču. Cilj je spriječiti da se pumpa neočekivano uključi tijekom rada.

    Također treba biti oprezan jer se u spremniku i vodovodnoj instalaciji nalazi voda pod tlakom.

    Kako provjeriti tlak zraka u hidroforu?

    Na tlačnom spremniku obično se nalazi ventil sličan ventilu na automobilskoj gumi. Kroz taj ventil provjerava se i podešava tlak zraka.

    Za mjerenje je najbolje koristiti precizan manometar za tlak zraka. Međutim, prije mjerenja potrebno je ispustiti vodu iz spremnika kako bi mjerenje tlaka zraka bilo pravilno.

    hidrofor sustav

    Kako pravilno podesiti tlak u tlačnom spremniku?

    Postupak podešavanja može se razlikovati ovisno o modelu pumpe, tlačnog spremnika i presostata. Opći postupak izgleda ovako:

    1. Isključite pumpu iz električne mreže

    Prvo potpuno isključite pumpu. Time sprječavate automatsko pokretanje pumpe tijekom podešavanja.

    2. Ispustite vodu iz sustava

    Otvorite slavinu ili drugi predviđeni ispust i pustite vodu da izlazi dok tlak na manometru ne padne na 0 bara.

    Važno je da tijekom podešavanja tlak vode bude rasterećen. Ako u spremniku još uvijek postoji tlak vode, mjerenje tlaka zraka neće biti pouzdano.

    3. Provjerite tlak zraka

    Nakon što je voda ispuštena, na ventilu tlačnog spremnika izmjerite tlak zraka.

    Kod mnogih kućnih hidrofora tlak zraka postavlja se približno 0,2 bara ispod tlaka uključivanja pumpe. Primjerice, ako presostat uključuje pumpu na 2,0 bara, početni tlak zraka u spremniku može biti oko 1,8 bara.

    Točna vrijednost ipak ovisi o konstrukciji spremnika i podešenju konkretnog sustava, pa je uvijek potrebno provjeriti upute proizvođača.

    4. Ako je tlak prenizak, upumpajte zrak

    Ako je tlak zraka prenizak, pomoću ručne ili električne pumpe za zrak dodajte zrak kroz ventil na spremniku.

    Zrak dodajite postupno i nakon nekoliko kratkih dopunjavanja ponovno provjerite tlak manometrom.

    Nemojte naslijepo napumpati spremnik na visok tlak. Previsok tlak zraka može smanjiti količinu vode koju spremnik može prihvatiti i uzrokovati nepravilno uključivanje pumpe.

    5. Ako je tlak previsok, ispustite dio zraka

    Ako je izmjereni tlak zraka previsok, lagano pritisnite ventil i ispustite malu količinu zraka.

    Nakon toga ponovno izmjerite tlak. Podešavanje je najbolje napraviti postupno kako ne biste previše ispustili zrak.

    6. Zatvorite ispust i pustite vodu u sustav

    Nakon podešavanja tlaka zraka zatvorite slavinu ili ispust kroz koji je voda ispuštena.

    Ponovno uključite pumpu i pustite je da napuni tlačni spremnik. Pratite manometar dok tlak raste.

    Kako podesiti uključivanje i isključivanje pumpe?

    Za automatsko upravljanje pumpom koristi se presostat. Presostat je uređaj koji prati tlak vode i uključuje ili isključuje pumpu ovisno o zadanim vrijednostima.

    Na primjer, sustav može biti podešen tako da se:

    • pumpa uključi kada tlak padne na oko 2,0 bara
    • pumpa isključi kada tlak naraste na oko 3,5 bara

    Vrijednosti se razlikuju ovisno o pumpi, tlačnom spremniku, instalaciji i potrebama kućanstva.

    Na manometru možemo pratiti tlak u sustavu. Kada otvorimo slavinu, tlak postupno pada. Kada dođe do donje vrijednosti koju je postavio presostat, pumpa se uključuje. Nakon toga tlak ponovno raste i pumpa se isključuje kada dosegne gornju zadanu vrijednost.

    Što znači zelena zona na manometru?

    Neki hidrofori imaju manometar na kojem su označene različite zone. Zelena zona najčešće označava područje normalnog ili preporučenog rada.

    Manometar treba pratiti tijekom rada sustava. Ako kazaljka redovito izlazi iz preporučenog područja, potrebno je provjeriti podešavanje presostata, tlak zraka u spremniku, pumpu i vodovodnu instalaciju.

    Važno je naglasiti da sama zelena zona nije univerzalna vrijednost za svaki hidrofor. Potrebno je pridržavati se vrijednosti koje je propisao proizvođač konkretnog sustava.

    Nemojte podešavati presostat naslijepo

    Presostat često ima opruge i matice kojima se podešavaju tlak uključivanja i razlika između uključivanja i isključivanja. Iako je moguće podešavati te vrijednosti, to treba raditi pažljivo.

    Previsok tlak može opteretiti pumpu, spremnik, cijevi i armaturu. Prenizak tlak može uzrokovati slabiji protok vode i učestalo uključivanje pumpe.

    Ako niste sigurni koje vrijednosti treba koristiti, bolje je ne mijenjati tvorničko podešenje presostata bez provjere tehničkih podataka pumpe i spremnika.

    Zašto pumpa često pali i gasi?

    Ako se pumpa uključuje svakih nekoliko sekundi ili nakon vrlo male količine potrošene vode, moguće je da tlak zraka u spremniku nije pravilan.

    Uzrok može biti i:

    • oštećena membrana ili mijeh u tlačnom spremniku
    • premalo zraka u spremniku
    • previsok tlak zraka
    • curenje vode u instalaciji
    • neispravan nepovratni ventil
    • neispravan ili loše podešen presostat
    • začepljen filtar
    • problem s pumpom

    Često uključivanje pumpe nije dobro jer svaki start opterećuje elektromotor i električne komponente. Pravilno podešen tlačni spremnik omogućava da pumpa radi rjeđe i u normalnim intervalima.

    Provjerite filtre u sustavu

    Filtar vode također može utjecati na rad hidrofora. Ako se filtar napuni nečistoćama, protok vode može biti značajno smanjen.

    Začepljen filtar može stvoriti dojam da pumpa ne daje dovoljan tlak, iako problem zapravo nije u samoj pumpi.

    Zbog toga je korisno redovito pregledavati filtre, posebno ako se voda crpi iz bunara, cisterne ili drugog izvora u kojem se mogu nalaziti pijesak, mulj i druge nečistoće.

    Koliko često provjeravati tlak?

    Tlak zraka u tlačnom spremniku nije potrebno podešavati svaki tjedan. Međutim, dobro je povremeno provjeriti sustav, posebno ako primijetite promjene u radu pumpe ili tlaku vode.

    Provjeru je posebno korisno napraviti ako pumpa počne često paliti i gasiti, ako tlak vode oscilira ili nakon radova na vodovodnoj instalaciji.

    Jednostavna kontrola može uključivati:

    • provjeru tlaka zraka u tlačnom spremniku
    • provjeru manometra
    • provjeru uključivanja i isključivanja pumpe
    • pregled eventualnog curenja vode
    • kontrolu nepovratnog ventila
    • čišćenje ili zamjenu filtra

    Primjer pravilno podešenog hidrofora

    Za primjer možemo uzeti kućni sustav u kojem presostat uključuje pumpu na 2,0 bara, a isključuje je na 3,5 bara.

    ElementPrimjer vrijednosti
    Tlak uključivanja pumpe2,0 bara
    Tlak isključivanja pumpe3,5 bara
    Preporučeni početni tlak zraka u spremnikuoko 1,8 bara
    Stanje sustavaPumpa uključena kada tlak padne na zadanu donju vrijednost

    Ovo je samo primjer. Stvarne vrijednosti treba prilagoditi konkretnom hidroforu i preporukama proizvođača.

    Što ako iz ventila izlazi voda?

    Ako se prilikom provjere ventila za zrak na tlačnom spremniku pojavi voda, to može biti znak da je oštećena membrana ili gumeni mijeh.

    U takvoj situaciji samo dodavanje zraka neće trajno riješiti problem. Potrebno je pregledati tlačni spremnik i po potrebi zamijeniti membranu ili cijeli spremnik.

    Najvažnije pravilo kod podešavanja hidrofora

    Prije podešavanja tlaka zraka treba isključiti pumpu i potpuno rasteretiti tlak vode u spremniku. Tek tada treba izmjeriti tlak zraka i po potrebi ga podesiti.

    Nakon toga treba ponovno pustiti vodu u sustav i provjeriti radi li pumpa normalno. Manometar treba pratiti tijekom rada, a pumpa se treba uključivati i isključivati na vrijednostima koje odgovaraju podešenju sustava.

    Redovita kontrola tlaka zraka, manometra, presostata, pumpe i filtra može spriječiti mnoge probleme i produžiti vijek cijelog sustava za opskrbu vodom.