Oznaka: uljni radijator

Grijanje električnom energijom može biti vrlo jednostavno. Uključimo konvektor ili uljni radijator, podesimo temperaturu i uređaj počinje zagrijavati prostor. Kod ovakvih grijalica potrošnju je relativno lako izračunati jer je nazivna snaga uređaja dobar pokazatelj koliko će električne energije potrošiti.

Kod klima uređaja situacija je drugačija. Klima također koristi električnu energiju, ali je ne pretvara izravno u toplinu na isti način kao klasična električna grijalica. Klima uređaj u načinu grijanja radi kao dizalica topline i toplinu uzima iz vanjskog zraka. Zbog toga iz 1 kWh električne energije može proizvesti više od 1 kWh toplinske energije.

Upravo je to glavni razlog zbog kojeg kvalitetan klima uređaj može biti znatno jeftiniji za grijanje od konvektora ili uljnog radijatora.

Kako rade konvektor i uljni radijator?

Konvektor i uljni radijator pripadaju skupini električnih grijalica koje koriste električni otpor za stvaranje topline.

Kada kroz grijaći element prolazi električna struja, električna energija pretvara se u toplinu. Ta toplina zatim zagrijava zrak i predmete u prostoriji.

Za osnovni izračun možemo uzeti vrlo jednostavan primjer. Ako grijalica ima snagu od 2 kW i radi punom snagom jedan sat, potrošit će približno:

2 kW × 1 sat = 2 kWh

Ako bi takva grijalica radila pet sati punom snagom, potrošnja bi bila približno 10 kWh.

Naravno, u stvarnom korištenju grijalica najčešće neće neprekidno raditi punom snagom. Termostat će je povremeno isključivati kada se postigne zadana temperatura. Zbog toga će stvarna dnevna potrošnja ovisiti o izolaciji objekta, vanjskoj temperaturi, željenoj temperaturi u prostoriji i gubicima topline.

Konvektor – jednostavno grijanje električnom energijom

Konvektor zagrijava zrak koji zatim prirodnom cirkulacijom prolazi kroz prostoriju. Hladniji zrak ulazi u donji dio uređaja, zagrijava se i izlazi prema gore.

Prednost konvektora je jednostavnost. Nema kompresora, rashladnog sredstva, vanjske jedinice ni kompliciranog sustava. Uređaj se može postaviti gotovo bilo gdje gdje postoji električna utičnica.

Koliko troši konvektor?

Potrošnju konvektora vrlo je lako približno izračunati prema njegovoj snazi.

Snaga konvektora	Potrošnja za 1 sat rada	Potrošnja za 5 sati rada	Potrošnja za 10 sati rada
1 kW	1 kWh	5 kWh	10 kWh
1,5 kW	1,5 kWh	7,5 kWh	15 kWh
2 kW	2 kWh	10 kWh	20 kWh
2,5 kW	2,5 kWh	12,5 kWh	25 kWh

Ovo su vrijednosti za rad punom snagom. U stvarnosti termostat može smanjiti prosječnu potrošnju jer se grijač nakon dostizanja zadane temperature isključuje ili uključuje u kraćim intervalima.

Uljni radijator – sporije zagrijavanje, ugodna toplina

Uljni radijator također koristi električni grijač. Grijaći element zagrijava ulje unutar radijatora, a ulje zatim prenosi toplinu na metalno kućište i prostor.

Važno je naglasiti da ulje u radijatoru ne služi kao gorivo. Ono služi kao medij za prijenos i zadržavanje topline.

Uljni radijator i konvektor slične snage imaju vrlo sličnu ukupnu potrošnju električne energije ako moraju isporučiti istu količinu topline. Nema značajne energetske prednosti samo zato što je riječ o uljnom radijatoru.

Zašto onda ljudi često smatraju da uljni radijator bolje grije?

Uljni radijator ima drugačiji način predaje topline. Zagrijano kućište dugo ostaje toplo nakon isključivanja grijača, pa je toplina ravnomjernija i ugodnija za neke korisnike.

To ipak ne znači da uljni radijator iz iste količine električne energije dobiva više topline od konvektora. Kod oba uređaja osnovni princip je pretvaranje električne energije u toplinu.

Konvektor i uljni radijator imaju približno 100% učinkovitost

Kada govorimo o električnom grijanju, ovdje je važno pravilno razumjeti pojam učinkovitosti.

Gotovo sva električna energija koju potroši konvektor ili uljni radijator na kraju se pretvara u toplinu koja ostaje u prostoru. Zato možemo pojednostavljeno računati:

1 kWh električne energije ≈ 1 kWh toplinske energije

To ne znači da su svi gubici u sustavu fizički jednaki nuli. Međutim, za usporedbu različitih načina električnog grijanja ovo je vrlo korisna aproksimacija.

Ako konvektor potroši 10 kWh električne energije, u prostor će predati približno 10 kWh topline.

Isto vrijedi i za uljni radijator.

Klima uređaj radi drugačije

Klima uređaj u načinu grijanja nije klasična električna grijalica. Ona koristi princip rada dizalice topline.

Umjesto da električnu energiju izravno pretvara u toplinu, klima pomoću kompresora i rashladnog sustava prenosi toplinu iz vanjskog zraka u prostoriju.

Električna energija prvenstveno služi za pokretanje kompresora, ventilatora i ostalih komponenti sustava.

Zbog toga klima može, primjerice, potrošiti 1 kWh električne energije i u određenim uvjetima isporučiti 3, 4 ili više kWh toplinske energije.

Što znači COP?

Za razumijevanje potrošnje klima uređaja važan je pojam COP (Coefficient of Performance).

COP predstavlja odnos između dobivene toplinske energije i potrošene električne energije.

Ako klima ima COP 4, pojednostavljeno možemo reći:

1 kWh električne energije → 4 kWh toplinske energije

Ako klima u određenom trenutku troši 1 kW električne energije, može isporučivati približno 4 kW toplinske energije.

Upravo ovdje nastaje velika razlika u odnosu na konvektor i uljni radijator.

Zašto je kod klime teže izračunati potrošnju?

Kod konvektora je relativno jednostavno. Ako uređaj ima 2 kW, znamo da će tijekom jednog sata rada punom snagom potrošiti približno 2 kWh.

Kod klima uređaja ne možemo samo pogledati nazivnu snagu i pomnožiti je s brojem sati rada.

Razlog je taj što se potrošnja mijenja ovisno o uvjetima rada.

• vanjska temperatura
• željena temperatura u prostoriji
• kvaliteta izolacije objekta
• veličina prostorije
• temperatura koju želimo održavati
• učinkovitost konkretnog klima uređaja
• brzina rada ventilatora
• potreba za odmrzavanjem vanjske jedinice
• stanje i čistoća filtera
• opterećenje kompresora

Klima uređaj s inverter tehnologijom dodatno mijenja snagu rada prema potrebama prostora. Kada je prostor hladan, kompresor može raditi snažnije. Kada se približi zadanoj temperaturi, klima smanjuje snagu i pokušava održavati temperaturu uz manju potrošnju.

Primjer usporedbe potrošnje

Uzmimo prostoriju kojoj je tijekom određenog razdoblja potrebno oko 20 kWh toplinske energije.

Konvektor ili uljni radijator za proizvodnju te količine topline trebali bi potrošiti približno:

20 kWh električne energije

Ako klima u tim uvjetima ostvaruje prosječni COP 4, za istu količinu topline teoretski bi joj trebalo:

20 kWh ÷ 4 = 5 kWh električne energije

To je velika razlika.

Način grijanja	Električna energija	Toplinska energija	Pojednostavljeni odnos
Konvektor	20 kWh	oko 20 kWh	1 : 1
Uljni radijator	20 kWh	oko 20 kWh	1 : 1
Klima, COP 3	oko 6,7 kWh	oko 20 kWh	1 : 3
Klima, COP 4	oko 5 kWh	oko 20 kWh	1 : 4

Ovo je samo primjer radi razumijevanja principa. Stvarna potrošnja klima uređaja nije konstantna i ne može se tijekom cijele zime jednostavno računati s jednim COP-om.

Što se događa kada temperatura vani padne?

Ovdje dolazimo do jednog od najvažnijih razloga zbog kojih je izračun potrošnje klima uređaja složeniji.

Što je vanjski zrak hladniji, klima uređaju je teže uzimati toplinu iz njega. Učinkovitost dizalice topline tada općenito pada.

Na primjer, klima koja u blagim uvjetima može imati vrlo visok COP neće nužno imati isti COP kada je vani temperatura nekoliko stupnjeva ispod nule.

Osim toga, kod vrlo hladnog i vlažnog vremena može doći do stvaranja leda na vanjskoj jedinici. Klima tada pokreće ciklus odmrzavanja, što dodatno utječe na trenutnu potrošnju i količinu topline koju predaje prostoru.

Zbog toga je za usporedbu klima uređaja korisnije gledati podatke kao što su SCOP, a ne samo maksimalni ili nazivni COP.

Što je SCOP?

SCOP predstavlja sezonski koeficijent učinkovitosti grijanja. On je korisniji za procjenu potrošnje tijekom cijele sezone grijanja jer uzima u obzir različite radne uvjete.

Ako klima ima SCOP 4, to znači da tijekom referentne sezone, prema definiranim uvjetima mjerenja, može isporučiti prosječno oko četiri puta više toplinske energije nego što potroši električne energije.

Stvarni rezultat u vašem stanu ili kući može biti drugačiji. Na njega utječu klima, izolacija, temperatura koju održavate, položaj vanjske jedinice i način korištenja uređaja.

Kolika može biti razlika u trošku grijanja?

Najlakše je usporediti potrebnu količinu topline, a zatim vidjeti koliko električne energije treba pojedinom sustavu.

Ako objektu tijekom određenog razdoblja treba 1.000 kWh toplinske energije, električni grijač će za to trebati približno 1.000 kWh električne energije.

Klima s prosječnim COP-om 3 tijekom tog razdoblja trebala bi približno 333 kWh električne energije.

Klima s prosječnim COP-om 4 trebala bi približno 250 kWh.

Potrebna toplina	Konvektor / uljni radijator	Klima COP 3	Klima COP 4
500 kWh	oko 500 kWh	oko 167 kWh	oko 125 kWh
1.000 kWh	oko 1.000 kWh	oko 333 kWh	oko 250 kWh
2.000 kWh	oko 2.000 kWh	oko 667 kWh	oko 500 kWh

Stvarna razlika u računu ovisit će o cijeni električne energije i stvarnoj sezonskoj učinkovitosti klima uređaja.

Kada odabrati konvektor?

Konvektor može biti vrlo praktično rješenje kada nam treba jednostavno i povremeno grijanje.

Konvektor je dobar izbor za:

• povremeno grijanje manje prostorije
• vikendice i prostorije koje se ne koriste stalno
• dodatno grijanje uz postojeći sustav
• prostorije u kojima nije moguće postaviti klima uređaj
• situacije u kojima želimo jednostavan uređaj bez vanjske jedinice

Njegova najveća prednost je jednostavnost. Nema instalacije vanjske jedinice, nema rashladnog sredstva i nema kompliciranog sustava održavanja.

Ako se koristi nekoliko sati dnevno, njegova relativno visoka potrošnja možda neće predstavljati veliki problem.

Kada odabrati uljni radijator?

Uljni radijator može biti zanimljiv ako želimo prenosivu grijalicu koja može dugo održavati toplinu i raditi relativno tiho.

Uljni radijator je dobar izbor za:

• spavaće sobe
• manje prostorije
• povremeno grijanje
• dodatno grijanje uz centralni sustav
• korisnike kojima odgovara sporije i ravnomjernije zagrijavanje

Međutim, ne treba očekivati da će uljni radijator zbog ulja trošiti manje električne energije od konvektora. Ako oba uređaja moraju proizvesti jednaku količinu topline, njihova potrošnja bit će približno jednaka.

Kada odabrati klima uređaj?

Ako električnu energiju želimo koristiti kao glavni izvor grijanja, klima uređaj često ima veliku prednost zbog principa rada dizalice topline.

Klima uređaj ima smisla za:

• svakodnevno grijanje stana
• grijanje većih prostorija
• grijanje dobro izoliranih stanova i kuća
• objekte u kojima želimo i grijanje i hlađenje
• korisnike koji žele smanjiti potrošnju električne energije za grijanje

Klima posebno može biti zanimljiva u područjima s relativno blagim zimama, gdje vanjske temperature često nisu vrlo niske. U takvim uvjetima dizalica topline može raditi s vrlo dobrim stupnjem učinkovitosti.

Klima nije uvijek najbolji izbor za cijelu kuću

Iako klima može biti vrlo učinkovita, to ne znači da će jedan uređaj jednako dobro zagrijati svaku kuću.

Toplina se mora širiti iz prostorije u kojoj se nalazi unutarnja jedinica. Ako imamo više odvojenih soba, hodnika, katova ili zatvorenih vrata, distribucija topline može biti problem.

U takvoj situaciji možemo koristiti više klima uređaja, multi-split sustav ili kombinirati klimu s drugim načinom grijanja.

Kod velikih kuća također treba pravilno odabrati snagu uređaja. Prevelika klima nije automatski bolje rješenje, a premala klima može imati problema s održavanjem temperature tijekom hladnijih dana.

Što je s bukom i ugodnošću?

Karakteristika	Konvektor	Uljni radijator	Klima uređaj
Jednostavnost	Vrlo visoka	Vrlo visoka	Srednja
Potrebna vanjska jedinica	Ne	Ne	Da
Brzina zagrijavanja	Brza	Sporija	Brza
Potrošnja za istu količinu topline	Visoka	Visoka	U pravilu znatno niža
Grijanje i hlađenje	Ne	Ne	Da
Buka	Vrlo mala	Vrlo mala	Ovisi o uređaju i brzini ventilatora
Održavanje	Minimalno	Minimalno	Potrebno redovito čišćenje i servisiranje

Najvažnija stvar: ne uspoređujte samo snagu uređaja

Česta je pogreška uspoređivati grijalice samo prema njihovoj nazivnoj snazi.

Ako konvektor ima 2 kW, a klima može isporučivati 4 kW toplinske energije, to ne znači da klima troši 4 kW električne energije.

Klima može, primjerice, isporučivati 4 kW topline dok u tom trenutku troši približno 1 kW električne energije, ako su uvjeti takvi da ostvaruje COP 4.

Kod klasičnog električnog grijača približno 2 kW električne snage daje približno 2 kW topline.

Zato nazivna toplinska snaga klime i njezina električna ulazna snaga nisu ista stvar.

Što odabrati za stan?

Za mali stan koji se povremeno koristi, konvektor ili uljni radijator mogu biti sasvim praktično rješenje. Investicija je mala, instalacija jednostavna, a uređaj se može odmah koristiti.

Za stan koji se svakodnevno grije tijekom cijele zime, klima uređaj može imati veliku prednost zbog manje potrošnje električne energije za istu količinu proizvedene topline.

Ako je stan podijeljen na više prostorija, treba razmišljati o rasporedu unutarnjih jedinica i načinu širenja topline.

Što odabrati za kuću?

Kod kuće je situacija složenija jer površina, broj prostorija, katovi i izolacija imaju veliki utjecaj na grijanje.

Konvektori ili uljni radijatori mogu biti korisni kao dodatno grijanje pojedinih prostorija, ali njihova potrošnja može postati velika ako se koriste kao glavni izvor grijanja kroz cijelu sezonu.

Klima može biti učinkovito rješenje za dio kuće, posebno za otvorene dnevne prostore. Za cijelu kuću može biti potrebno više unutarnjih jedinica ili kombinacija različitih sustava grijanja.

Zaključak

Konvektor, uljni radijator i klima uređaj koriste električnu energiju, ali je ne koriste na isti način.

Konvektor je jednostavan i praktičan za povremeno grijanje. Njegova je potrošnja lako predvidiva jer približno vrijedi pravilo da 1 kWh električne energije daje oko 1 kWh topline.

Uljni radijator radi na sličnom energetskom principu. Ulje omogućava drugačiji način prijenosa i zadržavanja topline, ali ne stvara dodatnu energiju niti radijator čini značajno učinkovitijim od klasičnog električnog grijača.

Klima uređaj je drugačija priča. Kao dizalica topline može iz 1 kWh električne energije proizvesti više kWh toplinske energije. Zbog toga je njezina potrošnja složenija za izračun, ali je upravo ta složenost povezana s njezinom glavnom prednošću – većom količinom dobivene topline za istu količinu potrošene električne energije.

Zato je za povremeno i jednostavno grijanje konvektor ili uljni radijator često dovoljan. Za dugotrajno svakodnevno grijanje prostora klima uređaj može biti znatno ekonomičnije rješenje, pod uvjetom da je pravilno odabran, pravilno postavljen i da odgovara klimatskim uvjetima i objektu koji treba grijati.