Pumpa za bazen – sve što trebate znati

Pumpa za bazen jedan je od najvažnijih dijelova bazenskog postrojenja. Njezina osnovna zadaća je pokretati vodu kroz cijeli sustav filtracije i omogućiti da se voda iz bazena stalno vraća u bazen nakon prolaska kroz filter i ostalu opremu.

Bez pravilno odabrane pumpe nema kvalitetne cirkulacije vode, a samim time ni učinkovitog filtriranja, dezinfekcije i održavanja čistoće bazena. Međutim, jača pumpa nije uvijek i bolji izbor. Pumpu treba uskladiti s volumenom bazena, filterom, promjerom i duljinom cijevi, visinskom razlikom te ostalom opremom koja se nalazi u sustavu.

Koja je uloga pumpe u bazenskom postrojenju?

Voda iz bazena najčešće se usisava preko skimera i podnog odvoda. Pumpa stvara podtlak na usisnoj strani i povlači vodu prema filtracijskom postrojenju. Nakon prolaska kroz pumpu, voda se potiskuje kroz filter, a zatim se vraća u bazen preko povratnih, odnosno usisno-povratnih dizni.

Pojednostavljeno, put vode izgleda ovako:

bazen → skimer/podni odvod → pumpa → filter → ostala oprema → povratne dizne → bazen

Ovisno o izvedbi bazenskog sustava, između filtera i povratnih dizni mogu se nalaziti grijač, toplinska pumpa, elektrolizator soli, UV uređaj, automatsko doziranje klora i pH vrijednosti ili druga oprema.

Pumpa tako omogućuje nekoliko važnih funkcija:

• cirkulaciju vode,
• mehaničko filtriranje nečistoća,
• ravnomjerno raspoređivanje kemikalija u vodi,
• rad sustava za grijanje vode,
• rad slanog klorinatora,
• održavanje čistoće i bistrine bazena.

Kako radi bazenska pumpa?

Bazenska pumpa sastoji se od elektromotora i hidrauličkog dijela s rotorom. Elektromotor okreće rotor koji stvara strujanje vode kroz kućište pumpe.

Na ulaznoj strani pumpa povlači vodu iz bazena, dok je na izlaznoj strani potiskuje prema filteru. Većina bazenskih pumpi ima prozirni poklopac ispod kojeg se nalazi košarica za skupljanje većih nečistoća poput lišća, trave i drugih predmeta.

Košaricu je potrebno redovito čistiti jer začepljena košarica smanjuje protok vode i povećava opterećenje pumpe.

Kako odabrati potrebnu protočnost pumpe?

Prvi podatak koji trebamo znati je volumen bazena.

Volumen pravokutnog bazena izračunava se prema formuli:

duljina × širina × prosječna dubina = volumen bazena u m³

Na primjer, bazen dimenzija 8 × 4 metra i prosječne dubine 1,5 metara ima približno:

8 × 4 × 1,5 = 48 m³

Nakon toga određujemo koliko brzo želimo provesti ukupnu količinu vode kroz sustav filtracije.

Primjer za bazen od 48 m³

Ako želimo da se nominalni volumen bazena procirkulira kroz filter za približno 6 sati, potrebni protok je:

48 m³ ÷ 6 h = 8 m³/h

Za prolaz kroz sustav za 8 sati potreban je prosječni protok od:

48 m³ ÷ 8 h = 6 m³/h

Ovo je samo početni izračun. U stvarnoj instalaciji pumpa mora savladati otpor filtera, cijevi, koljena, ventila, grijača, izmjenjivača, klorinatora i ostale opreme.

Zašto nije dovoljno kupiti pumpu prema oznaci m³/h?

Jedna od najčešćih pogrešaka je gledanje samo podatka koji proizvođač navodi kao maksimalni protok pumpe.

Ako na pumpi piše, primjerice, 12 m³/h, to ne znači da će pumpa u stvarnoj bazenskoj instalaciji uvijek davati 12 m³/h.

Protok ovisi o otporu sustava. Što je više cijevi, koljena, ventila i uređaja kroz koje voda mora proći, to je veći hidraulički otpor i stvarni protok je manji.

Zbog toga se kod ozbiljnijeg dimenzioniranja koristi krivulja pumpe. Na njoj se vidi koliko vode pumpa može isporučiti pri određenoj visini dizanja, odnosno određenom hidrauličkom otporu.

Što znači visina dizanja pumpe?

Visina dizanja nije samo stvarna visinska razlika između bazena i filtera. Kod bazenskih instalacija vrlo je važan ukupni hidraulički otpor sustava.

U njega ulaze:

• duljina cijevi,
• promjer cijevi,
• broj koljena,
• ventili,
• filter,
• grijač ili toplinska pumpa,
• klorinator,
• ostala oprema kroz koju prolazi voda,
• visinska razlika između pojedinih dijelova instalacije.

Zato dvije bazenske instalacije s istom pumpom mogu imati potpuno različit stvarni protok.

Kolika snaga pumpe je potrebna?

Snaga pumpe najčešće se izražava u kilovatima (kW) ili konjskim snagama (KS/HP). Međutim, snaga motora nije najbolji početni kriterij za odabir.

Prvo treba odrediti potreban protok, a zatim provjeriti može li konkretna pumpa ostvariti taj protok pri očekivanom otporu instalacije.

Na tržištu se mogu pronaći male bazenske pumpe od nekoliko stotina vata pa sve do pumpi od više kilovata. Za kućne bazene često se koriste pumpe približno u rasponu od 0,5 do 2 kW, ali konkretna potrebna snaga može značajno varirati.

Za veći bazen, dugu instalaciju, veliki filter ili mnogo dodatne opreme može biti potrebna jača pumpa. S druge strane, pretjerano jaka pumpa na premalom sustavu može uzrokovati probleme i nepotrebno povećati potrošnju električne energije.

Što se događa ako je pumpa preslaba?

Preslaba pumpa neće osigurati dovoljan protok kroz filter i bazen.

Moguće posljedice su:

• lošija filtracija,
• slabiji povrat vode kroz dizne,
• neravnomjerna cirkulacija,
• teže održavanje kvalitete vode,
• duže potrebno vrijeme rada pumpe,
• problemi s grijanjem i doziranjem kemikalija.

Što se događa ako je pumpa prejaka?

Prevelika pumpa također nije dobro rješenje.

Ako filter i cijevi nisu predviđeni za takav protok, povećava se tlak i opterećenje cijelog sustava. Filter može raditi izvan optimalnog područja, a povećava se i potrošnja električne energije.

Prejaka pumpa može biti posebno problematična kod starijih instalacija s manjim promjerom cijevi.

Zbog toga pumpu treba uskladiti s filterom, cijevima i ostalom opremom, a ne promatrati je kao zaseban uređaj.

Koji promjer cijevi koristimo za bazen?

Za kućne bazene vrlo često se koriste PVC tlačne cijevi promjera 50 mm i 63 mm. Kod većih sustava mogu se koristiti i veći promjeri.

Promjer cijevi ima velik utjecaj na hidraulički otpor. Manja cijev pri istom protoku stvara veći otpor nego veća cijev.

Za tipičan kućni bazen promjer od 50 mm može biti sasvim dovoljan, dok je 63 mm često bolji izbor kod većih protoka, duljih instalacija ili većeg bazena.

Ne treba bez razloga koristiti vrlo male cijevi samo zato što je njihov priključak jeftiniji. Razlika u cijeni cijevi često je mala u odnosu na ukupnu cijenu bazena, dok pravilno dimenzionirana instalacija može značajno poboljšati rad sustava.

Koliki navoj imaju bazenske pumpe?

Bazenske pumpe nemaju jedan univerzalni navoj. Ovisno o modelu, proizvođaču i veličini pumpe, priključci mogu biti različiti.

Kod kućnih bazenskih pumpi vrlo su česti priključci koji odgovaraju instalacijama od 50 mm, dok se kod većih pumpi često susreću priključci od 63 mm.

Važno je razlikovati navojni priključak od vanjskog promjera cijevi. Na primjer, pumpa može imati navojni spoj na koji se montira odgovarajući adapter za PVC cijev.

Zato se kod kupnje pumpe ne smije gledati samo oznaka 1 1/2″, 2″ ili slična oznaka. Potrebno je provjeriti točan tip priključka i odgovarajući adapter koji dolazi uz pumpu.

Kako se pumpa spaja sa skimerom?

Skimer skuplja površinsku vodu iz bazena i odvodi je prema pumpi.

Tipična instalacija izgleda približno ovako:

skimer → usisna cijev → ventil → pumpa

Kod većih bazena često postoji više skimera. Tada se njihovi vodovi spajaju na zajednički usisni vod ili se svaki vod dovodi zasebno do razdjelnika s ventilima.

Ventili omogućuju podešavanje protoka. Na primjer, možemo smanjiti protok kroz jedan skimer i povećati ga kroz drugi ili kombinirati skimer s podnim odvodom.

Kako se spajaju povratne dizne?

Nakon filtriranja voda se vraća u bazen preko povratnih dizni.

Tipičan sustav izgleda ovako:

pumpa → filter → grijač/klorinator/ostala oprema → razvod → povratne dizne

Broj dizni ovisi o veličini i obliku bazena. Njihov položaj treba omogućiti što ravnomjernije kretanje vode kroz cijeli bazen.

Važno je da se voda ne vraća samo u jedan mali dio bazena, dok drugi dijelovi ostaju sa slabom cirkulacijom.

Zašto je važno pravilno postaviti usisne i povratne vodove?

Loše izvedena hidraulika može poništiti prednosti kvalitetne pumpe.

Previše koljena, nepotrebno dugi vodovi i premali promjer cijevi povećavaju otpor. Zbog toga se kod izgradnje bazena nastoji koristiti što racionalniji raspored cijevi.

Posebnu pažnju treba obratiti na usisnu stranu pumpe. Prevelik otpor na usisu može uzrokovati probleme s radom pumpe, smanjenje protoka i pojavu zraka u sustavu.

Električno spajanje bazenske pumpe

Bazenska pumpa je električni uređaj koji radi u neposrednoj blizini vode, pa je električna sigurnost izuzetno važna.

Električnu instalaciju treba izvesti prema važećim pravilima za električne instalacije bazena, uz odgovarajuću zaštitu od električnog udara.

Uobičajeno se koriste:

• odgovarajući automatski osigurač,
• zaštitni uređaj diferencijalne struje (FID/RCD),
• odgovarajuće dimenzioniran kabel,
• uzemljenje i zaštitni vodič,
• odgovarajuća zaštita električnog ormara i opreme.

Posebno je važna zaštita diferencijalnom strujom jer bazen predstavlja okruženje u kojem kontakt čovjeka s vodom značajno povećava opasnost od električnog udara.

Presjek kabela ne određuje se samo prema snazi pumpe. U obzir se uzimaju struja uređaja, duljina kabela, način polaganja, temperatura, pad napona i način zaštite.

Električno spajanje bazenske pumpe treba prepustiti kvalificiranom električaru koji poznaje zahtjeve za električne instalacije u području bazena.

Jednofazna ili trofazna pumpa?

Za kućne bazene vrlo su česte jednofazne pumpe na 230 V. Veći bazenski sustavi mogu koristiti trofazne motore na 400 V.

Jednofazna pumpa je jednostavna za priključivanje na standardnu kućnu elektroinstalaciju, ali i kod nje treba provjeriti nazivnu struju i način zaštite.

Trofazni motori koriste se kod većih snaga i profesionalnijih sustava. Kod njih je potrebno pravilno spojiti sve faze i provjeriti smjer vrtnje motora, ako konstrukcija pumpe to zahtijeva.

Može li se pumpa spojiti na običnu utičnicu?

Nije dobro automatski pretpostaviti da se bazenska pumpa treba uključiti u običnu kućnu utičnicu.

Za vrlo male sustave proizvođač može predvidjeti određeni način priključivanja, ali bazenska tehnička prostorija zahtijeva pravilno izvedenu električnu instalaciju i zaštitu.

Ako pumpa radi zajedno s grijanjem, klorinatorom i automatikom, puno je bolje napraviti zaseban elektroormar bazenskog postrojenja u kojem se nalaze zaštita, sklopnici, automatika i ostali elementi.

Kako se pumpa spaja na automatiku?

Automatika omogućuje da pumpa ne radi ručno cijeli dan, nego prema unaprijed zadanom rasporedu ili prema potrebama sustava.

Najjednostavniji sustav može koristiti digitalni vremenski programator koji uključuje i isključuje pumpu u određenim terminima.

Složeniji sustav može imati bazensku automatiku koja upravlja:

• radom pumpe,
• grijanjem vode,
• klorinatorom,
• doziranjem klora,
• doziranjem pH sredstva,
• ventilima,
• rasvjetom.

Često se koristi princip u kojem automatika ne napaja snažnu pumpu izravno preko elektronike, nego daje upravljački signal sklopniku. Sklopnik tada uključuje i isključuje napajanje motora pumpe.

To je posebno važno kod jačih pumpi jer upravljački izlaz automatike često nije predviđen za direktno uključivanje motora veće snage.

Koliko sati dnevno treba raditi pumpa?

Vrijeme rada pumpe ovisi o volumenu bazena, protoku pumpe, temperaturi vode, broju kupača, vremenskim uvjetima i kvaliteti filtracije.

Ne postoji jedno pravilo koje odgovara svakom bazenu.

Za početak se može izračunati koliko vremena treba da kroz filter prođe približno jedan volumen bazena.

Na primjer, bazen od 50 m³ i stvarni protok od 8 m³/h zahtijevaju:

50 ÷ 8 = 6,25 sati

To znači da bi za jednu izmjenu volumena trebalo približno 6 sati i 15 minuta.

U praksi se pumpa može uključivati u nekoliko intervala tijekom dana, primjerice ujutro, tijekom dana i navečer. Kod vrlo toplog vremena ili velikog broja kupača vrijeme rada treba povećati.

Treba li pumpa raditi cijeli dan?

Ne mora nužno raditi 24 sata dnevno. Kod klasičnih kućnih bazena često se koristi vremenski program rada.

Ipak, postoje situacije kada kontinuirani rad može imati smisla, primjerice tijekom vrlo toplih dana, kod velikog broja kupača ili kada automatika zahtijeva stalnu cirkulaciju radi kontrole kemijskih parametara.

Ako se koristi automatsko doziranje kemikalija ili sustav elektrolize soli, potrebno je slijediti zahtjeve proizvođača jer neki uređaji moraju imati protok vode kako bi mogli pravilno raditi.

Što je promjenjiva brzina pumpe?

Sve su popularnije pumpe s promjenjivom brzinom, odnosno variable-speed pumpe.

Umjesto da pumpa stalno radi punom snagom, brzina motora može se prilagoditi potrebama sustava.

Primjerice, pumpa može veći dio dana raditi manjom brzinom, a tijekom intenzivne filtracije, čišćenja ili rada određenog uređaja povećati protok.

Prednost je manja potrošnja električne energije i mogućnost preciznijeg upravljanja protokom.

Zašto sporiji rad pumpe može biti učinkovitiji?

Na prvi pogled čini se logičnim da je najbolje što brže provući vodu kroz filter. Međutim, kod odgovarajuće opreme sporiji protok može biti vrlo učinkovit za filtriranje, uz znatno manju potrošnju električne energije.

Kod pumpi s promjenjivom brzinom moguće je pronaći optimalnu kombinaciju protoka i vremena rada.

Umjesto kratkog rada velikom snagom, sustav može raditi dulje vrijeme manjim protokom.

Što je važno kod bazenskog filtera?

Pumpa i filter moraju biti međusobno usklađeni.

Ako pumpa može ostvariti puno veći protok od onoga za koji je filter predviđen, sustav neće raditi optimalno.

Filter treba imati dovoljan kapacitet protoka, a kod odabira treba uzeti u obzir i vrstu filtera. Pješčani filteri, kartušni filteri i drugi sustavi imaju različite karakteristike.

Na filteru se često nalazi manometar koji omogućuje praćenje tlaka. Porast tlaka u odnosu na normalnu vrijednost može ukazivati na zaprljan filter.

Kako izgleda kompletno bazensko postrojenje?

Jedan tipičan sustav može izgledati ovako:

Skimer → ventil → pumpa → filter → grijač → klorinator/uređaj za obradu vode → povratni vod → dizne → bazen

Podni odvod može biti spojen na usisnu stranu zajedno sa skimerom, dok se dodatni uređaji mogu postaviti na tlačnu stranu.

Točan raspored ovisi o vrsti bazena i opremi.

Zašto se koriste ventili?

Ventili omogućuju kontrolu pojedinih dijelova instalacije.

Na usisnoj strani mogu se koristiti za regulaciju vode iz skimera i podnog odvoda, a na tlačnoj strani za preusmjeravanje vode kroz pojedine uređaje ili vodove.

Dobro izvedena strojarnica treba omogućiti jednostavno servisiranje pumpe, filtera i ostale opreme bez potrebe za pražnjenjem cijelog bazena.

Treba li pumpa biti ispod razine vode?

Ako je moguće, pumpu je poželjno postaviti tako da ima dobre uvjete na usisnoj strani. Kod bazena s tehničkom prostorijom ispod ili u razini bazena, voda može prirodno dolaziti prema pumpi.

Kada je pumpa iznad razine vode, sustav mora biti pravilno izveden kako bi pumpa mogla povući vodu i kako bi se spriječio ulazak zraka.

U takvoj instalaciji posebno su važni nepropusni spojevi na usisnoj strani.

Zašto pumpa povlači zrak?

Ako se u prozirnom poklopcu pumpe vide mjehurići zraka, moguće je da negdje na usisnoj strani sustav uvlači zrak.

Mogući uzroci su:

• loše zabrtvljen spoj,
• preniska razina vode,
• začepljena košarica skimera,
• začepljena košarica pumpe,
• problem s ventilom,
• prevelik otpor na usisnom vodu.

Manja količina zraka može se pojaviti prilikom pokretanja sustava, ali stalna prisutnost zraka zahtijeva provjeru instalacije.

Kako održavati bazensku pumpu?

Pumpu treba redovito pregledavati i održavati prema uputama proizvođača.

Posebno treba kontrolirati:

• košaricu pumpe,
• košaricu skimera,
• brtve i spojeve,
• propuštanje vode,
• neobične zvukove motora,
• vibracije,
• temperaturu motora,
• protok vode.

Pumpa ne bi smjela raditi bez vode ako proizvođač nije predvidio takav način rada. Rad bez odgovarajućeg protoka može oštetiti pumpu i brtve.

Koliko električne energije troši bazenska pumpa?

Potrošnja ovisi o snazi motora i vremenu rada.

Ako pumpa ima električnu snagu od 1 kW i radi 8 sati dnevno, teoretska potrošnja je približno:

1 kW × 8 h = 8 kWh dnevno

Mjesečno bi to bilo približno 240 kWh ako radi jednakim režimom svih 30 dana.

Stvarna potrošnja može biti drugačija jer nazivna snaga motora nije uvijek jednaka stvarnoj potrošnji u svakom trenutku.

Upravo zato pumpe s promjenjivom brzinom mogu biti zanimljive za veće bazene koji rade veliki broj sati dnevno.

Najčešće pogreške kod odabira bazenske pumpe

• odabir pumpe samo prema volumenu bazena,
• zanemarivanje promjera cijevi,
• korištenje premalog promjera cijevi,
• kupnja prevelike pumpe,
• neusklađenost pumpe i filtera,
• previše koljena i nepotrebno dugih cijevi,
• loše izvedena usisna strana,
• neodgovarajuća električna zaštita,
• ručno uključivanje pumpe bez automatike,
• nedostatak ventila za servisiranje opreme.

Pitanja i odgovori o bazenskim pumpama

Koliko jaka pumpa treba za bazen od 30 m³?

Ne može se odrediti samo prema volumenu. Ako želimo jedan prolaz cijelog volumena kroz sustav za približno 6 sati, početni izračun je oko 5 m³/h. Nakon toga treba provjeriti krivulju pumpe i otpor instalacije. U praksi se odabire pumpa koja će potreban protok ostvariti u stvarnim uvjetima rada.

Koliko jaka pumpa treba za bazen od 50 m³?

Za prolaz volumena od 50 m³ kroz sustav za 6 sati potreban je prosječni protok od oko 8,3 m³/h. To nije automatski oznaka pumpe koju treba kupiti, jer stvarni protok ovisi o instalaciji i filteru.

Je li bolja jača pumpa za bazen?

Ne. Najbolja je pravilno dimenzionirana pumpa. Prejaka pumpa može povećati potrošnju, opteretiti filter i cijevi te nepotrebno povećati troškove rada.

Može li pumpa od 10 m³/h stvarno dati 10 m³/h?

Može, ali samo pod uvjetima koje proizvođač navodi za taj podatak. Stvarni protok ovisi o hidrauličkom otporu sustava. Što je veći otpor, to će stvarni protok biti manji.

Koji promjer cijevi je najbolji za kućni bazen?

Cijevi od 50 mm vrlo su česte kod kućnih bazena, dok 63 mm može biti bolji izbor kod većih protoka, duljih vodova i većih bazena. Promjer treba uskladiti s pumpom, filterom i cijelom instalacijom.

Koliki su priključci na bazenskim pumpama?

Ovisi o modelu. Vrlo su česti priključci za instalacije od 50 i 63 mm, ali pumpa može imati navojne priključke različitih dimenzija i potrebno je koristiti odgovarajuće adaptere.

Koliko sati dnevno treba raditi pumpa?

Vrijeme rada ovisi o protoku, volumenu bazena, temperaturi vode, broju kupača i uvjetima rada. Kao početak se može izračunati vrijeme potrebno da kroz filter prođe jedan volumen bazena, a zatim se režim rada prilagođava stvarnim uvjetima.

Treba li pumpa raditi tijekom noći?

Ne mora nužno. Pumpa se može programirati da radi u određenim intervalima. Međutim, kod automatskog doziranja kemikalija, elektrolize soli ili posebnih sustava treba slijediti zahtjeve proizvođača opreme.

Je li bolje da pumpa radi 4 sata punom snagom ili 8 sati manjom snagom?

Ovisi o pumpi i sustavu. Kod pumpe s promjenjivom brzinom često je moguće postići vrlo dobar rezultat duljim radom na manjoj brzini, uz znatno manju potrošnju energije.

Može li bazenska pumpa raditi bez vode?

Ne treba je pokretati bez vode osim ako proizvođač izričito predviđa takav način rada. Rad bez odgovarajućeg protoka može oštetiti mehaničku brtvu i druge dijelove pumpe.

Zašto pumpa glasno radi?

Mogući uzroci su istrošeni ležajevi, vibracije, loše pričvršćivanje, zrak u sustavu, kavitacija ili mehanički problem. Ako se buka iznenada povećala, pumpu treba pregledati.

Što ako se u pumpi stalno vide mjehurići zraka?

Najčešće treba provjeriti usisnu stranu sustava, razinu vode, skimer, poklopac i brtvu pumpe, ventile te sve spojeve prije pumpe.

Može li jedna pumpa pokretati filter i toplinsku pumpu?

Da. Uobičajeno je da ista cirkulacijska pumpa osigurava protok kroz filter i sustav grijanja, ali toplinska pumpa mora biti kompatibilna s potrebnim protokom. Kod instalacije treba provjeriti minimalni i maksimalni dopušteni protok uređaja.

Treba li koristiti automatiku za bazensku pumpu?

Za kućni bazen automatika nije nužno komplicirana. Već i vremenski programator može automatizirati osnovni raspored rada. Kod složenijih sustava automatika može upravljati pumpom, grijanjem, doziranjem kemikalija, klorinatorom i drugim uređajima.

Zašto se pumpa često uključuje preko sklopnika?

Sklopnik omogućuje da upravljačka elektronika automatike ne mora izravno prekidati veliku struju motora. Automatika daje upravljački signal, a sklopnik uključuje napajanje pumpe.

Treba li bazenska pumpa imati FID/RCD zaštitu?

Električne instalacije u području bazena zahtijevaju posebnu zaštitu od električnog udara. Odgovarajuća diferencijalna zaštita je važan dio takve instalacije, a točan način izvedbe treba odrediti kvalificirani električar prema važećim pravilima.

Je li pumpa najvažniji dio bazenskog postrojenja?

Pumpa je jedan od najvažnijih dijelova, ali sama ne može osigurati kvalitetnu vodu. Mora biti pravilno usklađena s filterom, cijevima, skimerima, diznama, grijanjem i sustavom obrade vode.

Zaključak

Odabir bazenske pumpe ne treba svesti na pitanje koliko kilovata ima motor. Pravilno dimenzioniranje počinje volumenom bazena i potrebnim protokom, a zatim se uzimaju u obzir filter, promjer i duljina cijevi, broj koljena, ventili, visinska razlika i sva dodatna oprema kroz koju voda prolazi.

Za dobar bazenski sustav potrebno je uskladiti pumpu, filter i cjevovod. Jednako je važna kvalitetna električna instalacija s odgovarajućom zaštitom te automatika koja će pumpu uključivati u pravilnim intervalima.

Kod novog bazena posebno je važno pravilno isplanirati instalaciju prije betoniranja i zatrpavanja cijevi. Promjer cijevi, položaj skimera, podnog odvoda i povratnih dizni kasnije je puno teže mijenjati nego ih pravilno projektirati na početku.

Dobro projektirano bazensko postrojenje omogućuje dovoljnu cirkulaciju vode, učinkovito filtriranje, ravnomjerno doziranje kemikalija, kvalitetno grijanje i manju potrošnju električne energije. Zato se kod kupnje pumpe ne treba voditi samo njezinom snagom, nego cijelim hidrauličkim sustavom u kojem će pumpa raditi.